SAVJETI O ZDRAVLJU
Piše: mr. sc. dr. Jure Mirat, invazivni kardiolog u kliničkoj bolnici Dubrava u Zagrebu
Svaki bol u prsima ne znači i srčanu bolest
Postoje i drugi razlozi zbog kojih se može javiti bol u prsima, kao na primjer, promjene na kralješnici ili neke bolesti gornjeg dijela probavnog sustava. No najprije valja isključiti srčanu bolest, a onda tražiti druge uzroke boli u prsima
Suženje koronarnih arterija koje zbog smanjenog dotoka krvi i kisika stvaraju ishemiju dijela srčanog mišića mogu uzrokovati bol u prsima. Posljedica toga je bol koji je obično smješten u prsištu, pojavljuje se pri naporu, a nestaje mirovanjem.
Riječ je o stabilnoj formi ishemičke bolesti srca odnosno angini pectoris. Da se potvrdi dijagnoza potrebno je učiniti test opterećenja, odnosno ergometriju.
Međutim, postoji mo-gućnost da se u dijela bo-lesnika koji imaju tipične bolove u prsima ergome- trijom ne potvrdi dijagnoza angine pectoris. Liječnik-kardiolog u tom slučaju odlučuje kakav je daljnji postupak.
Ako se dijagnoza angine pectoris potvrdi bolesnika se upućuje na koronarnu angiografiju. Tim zahvatom uz pomoć katetera sondiraju se koronarne krvne žile srca i otkrivaju eventualna suženja u njima.
Iza toga slijedi terapijski postupak širenja nađenog suženja takozvanom PTCA (perkutana transluminalna koronarna angioplastika).
Tim se zahvatom na mjestu suženja s pomoću balon-katetera proširi suženi dio krvne žile i postavi metalna mrežasta cjevčica takozvani stent. Ako taj zahvat nije moguće učiniti zbog suženja koja su opsežna ili su na mjestima koja nisu pogodna za zahvat, bolesnika se podvrgava operaciji ugrađivanja premosnica (bypass).
Kad bolesnici s već di-jagnosticiranom anginom pectoris osjete da imaju češće, dulje i jače bolove u prsima nego inače, trebaju potražiti liječničku pomoć. Očito je riječ o prelasku stabilne u nestabilnu formu angine pectoris, odnosno o predinfarktnom stanju.
Ako je bol u prsima snažan i ne prestaje moguće je da je riječ o srčanom udaru (infarktu mio karda), odnosno potpunom začepljenju koronarne arterije ugruškom (trombom), što zahtijeva hitnu liječničku interven-ciju.
Naime, o vremenu koje prođe od početka bolova do dolaska u bolnicu ovisi i uspješnost liječenja. Što je prošlo više sati od početka bola veća su i oštećenja na srčanom mišiću.
Danas se srčani udar liječi davanjem fibrinoli- tika tj. lijekova koji otapaju ugrušak. Najsuvremenija metoda liječenja srčanog udara je tzv. primarna PTCA, odnosno postupak kojim se posebnim balon-kateterima i žicama mehaničkim putem razbija ugrušak u koronarnoj krv-noj žili.
Svaki bol u prsima ne znači da je riječ o srčanoj bolesti. Postoje i drugi razlozi zbog kojih se bol javlja, kao na primjer, zbog promjena na kralješnici ili kod nekih bolesti gornjeg dijela probavnog sustava.
Međutim, važno je is-taknuti da najprije treba isključiti srčanu bolest, a onda tražiti druge uzroke boli u prsima.